Prva praktična primjena Oerstedovog otkrića bio je elektromagnet, koji se prinicipijelno sastoji od željeznog štapa oko kojeg je namotana žica. Kada žicom protiče struja, ona stvara iste sile koje bi pripadale štapu da je magnet. Djelovanjem tog magnetskog polja sila štap postaje magnet.
Objašnjenje slike 1: Prenos signala između dviju telegrafskih stanica. Kada odašiljač A pritisne tipku s zatvara se kolo električne struje baterije b – struja protiče do prijemnika A' i oko elektromagneta m'. Otvaranjem i zatvaranjem kola struje elektromagnet u prijemniku bilježi dobivene znakove (Morseov kod).
Iste godine u kojoj je otkrivena veza između električne struje i magnetizma Ampere je pokušao tu pojavu praktično iskoristiti za slanje signala. Ideja je bila da se mogućnost prenosa električne struje na velike udaljenosti iskoristi za pokretanje magneta da tim udaljenim lokacijama. Rođena je ideja telegrafa. Prvo praktična realizacija ove ideje došlo je 1833. godine, kada su Karl Fridrich Gauss i Wilhelm Webber konstruisali aparat kojim su slali signale iz svog stana do obližnje zvjezdarnice.
Telegraf je polovinom 19. vijeka transformisao svijet i znatno unaprijedio trgovinu, industriju, razmjenu vijesti i informacija. Kako su fizika i tehnika pomagale opšti napredak, tako su i naprednije tehničke primjene znanja bile temelj za brži uspon nauke o elektricitetu, jer je njihova komercijalna upotreba i potražnja davala veći podsticaj razvoju nauke.
Objašnjenje slike 2: Princip rada prvog telefona – zvuk pokreće čeličnu membranu ispred pola magneta, mijenja se jačina magnetnog polja a time i jačina magnetne indukcije struje u žici oko magneta. Struja preko žice djeluje na magnet prijemnika i na isti način pokreće čeličnu membranu u njemu. Na ovaj način zvučne oscilacije su vjerno prenesene.
Nakon telegrafa, javlja se još jedna primjena elektromagneta koja i danas predstavlja bitnu znamenku modernog društva. Bilo je to otkriće telefona. Telefon je kao svoj izum patentirao Graham Bell 1875. godine. Bell je bio poduzetni izumitelj koji je shvatio značaj marketinga za naučna otkrića. Zanimljivo je da je telefon patentirao samo nekoliko sati prije jednok drugog izumitelja, Graya, što mu je donijelo veliku slavu i bogatstvo. Telefon je tada bio pravo čudo, ne samo za obične ljude nego i za fizičare. Slavni engleski fizičar Thompson (Lord Kelvin) je za telefon reako da je “čudo nad čudesima”.
0 Primjedbe