U poredjenju sa milijardama drugih zvijezda u univerzumu, Sunce nije vrijedno pažnje. Ali za Zemlju i druge panete koje se "vrte" oko njega, Sunce predstavlja centar vrijedan velike pažnje. Sunce održava Solarni sistem na okupu, zalijeva život dajući potrebnu svjetlost, toplotu i energiju našoj Zemlji.
Sunce je velika zvijezda. Široka oko 1.4 miliona kilometara, na njenoj površini bi se moglo smjestiti 109 planeta veličine Zemlje. Kada bu Sunce bilo šuplja lopta, više od milion planeta veličine Zemlje bi moglo stati u njega. Ali Sunce nije šuplja i prazna lopta. Popunjeno je gustim vrelim gasovima koji čine više od 99.8% ukupne mase Solarnog sistema. Koliko je vreo taj gas? Temperatura je oko 5 500 stupnjeva Celzijusovih na površini Sunca, i preko 15.5 miliona stupnjeva u jezgri Sunca.
Duboko, unutar jezgre Sunca, rekacije nuklearne fuzije pretvaraju hidrogen u helijum, što opet generira energiju. Čestice svjetlosti (nazvane fotoni) nose ovu energiju kroz sunčevu sfernu ljusku, nazvanu radijacijska zona. Unutar ove zone, energija se zadržava dugo. Njeno putovanje do površine Sunca traje više od jednog miliona godina.
 |
| Sunce i velika solarna baklja (Credit: NASA/European Space Agency) |
Površina Sunca, ili atmosfera, je podijeljena u tri regije: fotosfera, kromosfera i solaran korona. Fotosfera je vidljivi dio Sunca, i najniži sloj njegove atmosfere. Odmah iznad fotosfere su kromosfera i korona, koje takodjer emituju vidljivu svjetlost ali su vidljive samo tokom solarne eklipse, kada Mjesec prolazi izmedju Zemlje i Sunca (pomračenje Sunca).
Solarni vjetrovi i baklje
Kao dodatak svjetlosti, Sunce emituje toplotu i postojan snop nabijenih čestica poznat kao solarni vjetar. Vjetar putuje brzinom do 450 kilometara u sekundi kroz solarni sistem. Svako malo, dio čestica eksplodira čineći solarnu baklju, koja može omesti satelitske komunikacije i "iskljućiti" struju na Zemlji. Ove baklje obično nastaju od aktivnosti sunčevih pjega, hladnih regija fotosfere povezanih sa pomjeranjem magnetskog polja unutar Sunca.
 |
| Sunce je oduvijek bilo simbol života na Zemlji (Credits: FIZIKA - web učionica) |
Kao i mnogi izvori energije, ni Sunce ne traje zauvijek. Već je staro oko 4.5 milijardi godina, i skoro je potrošilo polovinu hidrogena kojeg je imalo u svome jezgru. Sunce će nastaviti da sjaji trošeći hidrogen sljedećih 5 milijardi godina, otprilike, i onda će helijum postati njegovo osnovno gorivo. Tada će se Sunce proširiti na oko stotinu sadašnjih veličina, gutajući pred sobom Zemlju i druge planete. Sjajiće kao crveni gigant još milijardu godina a onda će se urušiti u bijelog patuljka, na veličinu otprilike veličine Zemlje.
Neki osnovni podaci:
Udaljenost od Zemlje: 149.597.891 kilometara;
Dužina dana: 609 sati i 7 minuta;
Temperatura površine: 5.538 stupnjeva Celzijusovih;
Gravitacija: 28 puta jača od Zemljine;
Masa: 330.000 puta veća od Zemljine.
0 Primjedbe