NAZIV VJEŽBE: ODREĐIVANJE ELEKTROHEMIJSKOG EKVIVALENTA BAKRA I ELEMENTARNOG NAELEKTRISANJA ELEKTROLIZOM BAKAR-SULFATA
Vodeni rastvori soli, baza i kiselina se ponašaju kao provodnici električne struje i nazivaju se elektroliti. U ovim rastvorima dolazi do elektrolitičke disocijacije, odnosno do razlaganja molekula na jone. Nastali joni (naelektrisani atomi ili grupe atoma) su nosioci elementarnog naelektrisanja. Pozitivno naelektrisani jon se naziva katjon, a negativno naelektrisan jon je anjon. U primjeru elektrolitičke disocijacije molekula $CuSO_4$ u vodi naelektrisanja se razdvajaju prema relaciji: $ CuSO_4 \rightarrow Cu^{2+} + SO_4^{2-}$ odnosno, svaki jon nosi po dva elementarna naelektrisanja.
Da bi se u elektrolitu uspostavilo strujno kolo, potrebno je u elektrolit potopiti dvije elektrode (metalne ili ugljene ploče). Provodnicima se elektrode povezuju u strujno kolo. Elektroda vezana za pozitivni pol izvora se naziva anoda, a elektroda vezana za negativni pol je katoda. Prilikom uspostavljanja električnog polja meñu elektrodama dolazi do pokretanja jona. Tada se katjoni kreću prema katodi, a anjoni prema anodi. U dodiru sa elektrodama joni postaju električki neutralni. Tada joni mijenjaju svoje hemijske osobine i mogu nastupiti različiti hemijski procesi sa elektrodama i elektrolitom ili se neutralni joni talože na elektrodama, što je slučaj kod metala. Ova pojava se naziva elektroliza.
Ako se kroz kolo sa bakarnim elektrodama i vodenim rastvorom $CuSO_4 $ uspostavi struja dolazi do elektrolize. Pozitivni joni bakra odlaze na katodu, neutrališu se i kao metalni bakar talože na katodi...
Kompletnu pripremu za vježbu možete skinuti na LINKU!
Rezultati mjerenja:
Maksimalna apsolutna greška u određivanju mase katode: Δm = 0.01g.
Maksimalna apsolutna greška u određivanju vremena: Δt = 0.01s.
Maksimalna apsolutna greška u određivanju jačine struje: ΔI = 0.05A.
(z = 2, A = 63.54 g/mol, $N_A = 6.022·10^23$ 1/mol)
Vodeni rastvori soli, baza i kiselina se ponašaju kao provodnici električne struje i nazivaju se elektroliti. U ovim rastvorima dolazi do elektrolitičke disocijacije, odnosno do razlaganja molekula na jone. Nastali joni (naelektrisani atomi ili grupe atoma) su nosioci elementarnog naelektrisanja. Pozitivno naelektrisani jon se naziva katjon, a negativno naelektrisan jon je anjon. U primjeru elektrolitičke disocijacije molekula $CuSO_4$ u vodi naelektrisanja se razdvajaju prema relaciji: $ CuSO_4 \rightarrow Cu^{2+} + SO_4^{2-}$ odnosno, svaki jon nosi po dva elementarna naelektrisanja.
Da bi se u elektrolitu uspostavilo strujno kolo, potrebno je u elektrolit potopiti dvije elektrode (metalne ili ugljene ploče). Provodnicima se elektrode povezuju u strujno kolo. Elektroda vezana za pozitivni pol izvora se naziva anoda, a elektroda vezana za negativni pol je katoda. Prilikom uspostavljanja električnog polja meñu elektrodama dolazi do pokretanja jona. Tada se katjoni kreću prema katodi, a anjoni prema anodi. U dodiru sa elektrodama joni postaju električki neutralni. Tada joni mijenjaju svoje hemijske osobine i mogu nastupiti različiti hemijski procesi sa elektrodama i elektrolitom ili se neutralni joni talože na elektrodama, što je slučaj kod metala. Ova pojava se naziva elektroliza.
Ako se kroz kolo sa bakarnim elektrodama i vodenim rastvorom $CuSO_4 $ uspostavi struja dolazi do elektrolize. Pozitivni joni bakra odlaze na katodu, neutrališu se i kao metalni bakar talože na katodi...
Kompletnu pripremu za vježbu možete skinuti na LINKU!
Rezultati mjerenja:
Maksimalna apsolutna greška u određivanju mase katode: Δm = 0.01g.
Maksimalna apsolutna greška u određivanju vremena: Δt = 0.01s.
Maksimalna apsolutna greška u određivanju jačine struje: ΔI = 0.05A.
(z = 2, A = 63.54 g/mol, $N_A = 6.022·10^23$ 1/mol)
| # | $m_1(g) $ | $m_2(g)$ | $m(g)$ | $I(A)$ | $t(s)$ | $k(10^{-3}g/C)$ |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1 | 119.08 | 119.52 | 1.5 | 900.61 | ||
| 2 | 119.52 | 119.97 | 1.5 | 900.44 |
0 Primjedbe