Sve do 19. stoljeća magnetizam i elektricitet su bile odvojene pojave. Istina, još dva stoljeća ranije pojedinci su putujući morima zapažali da se prilikom oluja dešava nešto čudno sa kompasom. Naime, pri udaru munje, igla kompasa bi nekontrolisano skakala naokolo. Ova pojava nije izazvala posebnu pažnju istraživača. 1819. godine danski profesor fizike Hans Christian Oersted je pred svojim studentima izvodio eksperimente sa galvanskim strujama. Jedan student je zapazio da svaki put kada bi potekla struja vodičem, magnetna igla u kompasu koji se našao u blizini bi promijenila smjer. Na ovu pojavu je upozorio profesora, koji je nakon godinu dana proučavanja pojave došao do zaključka: “Električna struja djeluje na magnete”. Konačno je otkrivena veza između elektriciteta i magnetizma. Kada se elektricitet kreće, pored električnog očituje se i magnetno dejstvo. Magnetske linije sile su kružnice koje okružuju vodič kojim teče struja.
Oerstedovo otkriće pobudilo je veliki interes najuglednijih fizičara tadašnjeg vremena. Tako su 1820. godine J. B. Biot i F. Savart našli matematički izraz za silu kojom električna struja djeluje na megnet (Biot – Savartov zakon).
Magnetske linije sila su omogućile tačno mjerenje električnih struja, konstrukcijom ampermetra. Andre Marie Ampere je iskoristio Oerstedovo otkriće da zaključi kako ne postoji neka magnetna supstanca koja je zaslužna za kvalitet nazvan magnetizmom kako se do tada vjerovalo. Naprotiv, magnetske linije sila izlaze iz električnih struja koje kruže u molekulama. Ampere je dao teoriju o molekularnim strujama koja je prethodila modernoj atomskoj teoriji. Objasnio je zašto se uvijek javljaju južni i sjeverni pol magneta – “oni su dvije strane kruga struje, pa ih nije moguće razdvojiti”.
Otkriće dejstva električne struje na magnete dalo je povoda za rađanje ideja o pokretanju raznih mašina. Prvi na tu ideju je došao Jedlička, a zasluga za prvu realizaciju iste pripada M. H. Jacobiju, koji je oko 1830. godine konstruisao mali stroj za pogon male barke (električnu struju je davala jaka galvanska baterija, a struja koja je tekla u blizini magneta izazivala je njegovo okretanje). Prvi električni strojevi su bili nepraktični zbog slabašnih izvora struje, ali to nije omelo maštu fizičara i inžinjera koji su vidjeli veliki potencijal električnih strojeva, te da ključ leži u iznalaženju dovoljno jakih izvora električne struje.
0 Primjedbe